TONGA NEWS
33
- Profilaufrufe: 3.420
- Gruppe erstellt: July 2008
- www.bebo.com/TongaNews
schließen Blog
-
Poetry
United Kingdon in Credit Cruch
Little Kingdon Having Fun
Queen of England and Duke of Edinburgh Cancels Diamond Julbilee
UK Tongans Having Fun Under The Marquee
Niua People Sitting Under The Tree
Raw Fish and Fresh Salmon
Scottish Smoked Salmon and Pink Salmon
Norwegian Atlantic or Wild Salmon
Tons of Roast Beef and Salt Beef
Several Roast Pork or Suckling Pigs
Chop Suey, Curry and Rice
Sweet Potato, Taro and Yam
Trifle, Gateaux Cakes and Pies
Such a Delight For the Night
Whisky, Wine Music and Dancing
Niua Tsunami Victims Not Celebrating And In Mourning
Grey Skies For National Tonga's Night
Red Sky at Night is Niua's Shepherd's Delight
Yesterday is Dead and Gone Have Your Fun Tonight
For Tomorrow is out of Sight
And Now it's Time to Say Good Night
0 Kommentare 24 Tage
-
Lolo
Loloahi Tapui is the illegal immigrant celebrity get her outa here!! She has brought huge embarrassment to the Legal Immigrant Tongans in the UK contradicting the Baroness Scotland's story and is now prepared to take a lie detector.
Loloahi has been living illegally in the UK for the past 5 years and has been telling different stories to each Tongan she came upon to include telling one Tongan colleague that she works for the British Government as a PA for one of the Ministers, meaning that she was the cleaner and dog walker to the Attorney General,Baroness Scotland of Athral.
There are not so many Tongans as there are in the Austtralia, NewZealand and the US living in the UK, and it takes this illegal immigrant not only to bring shame to Tongans living in the UK, but to the whole of the Kingdom of Tonga. This illegal immigrant has apparently sold her story to the newspapers for a vast sum of money, which hopefully, if she has any sense would build a decent accommodation for her family of 18, who occupies a "shed" in Leimatua according to the national paper reporters.
Watch this blog for further updates.7 Kommentare 66 Tage
-
Speech from the Crown Prince of Tonga on a mermorial prayer for the lives that were Lost on Ashika
We are here this morning both to remember and to celebrate Life!
We remember those whose lives were lost on the Princess Ashika, but at the same time we celebrate those that were saved. Not all was lost.
Mermories are all we have of those loved ones. Those mermories perhaps show the fragility of life; and that we should always treat those closed to us as if we will not see them again.
This is the spirit I saw displayed everyday by both civilian and uniformed personell here in Tonga. The spirit of cooperation and getting the job done as quickly and efficiently as possible- by continued teams of both civilian and military including those from Australia and New Zealand.
This is the Human spirit at its best. In times of National crisis, nations are forged and defined. I believe that this is the greatest disaster this country has suffered since the influenza epidemic of 1918.
I pray and appeal to you all- that now is the time to put aside differences, now is the time to work together.....
Just seeing our Paliiamentrians here today gives me hope. Those from the Government, elected Nobles and People's Representatives...together.
May we continue to work together just as we have prayed together,
Thank- you
(www.minfo.gov.to)
Tu'a'ofa atu
Bianni Mafile'o
Stepia Investigation, suite 1, 19C Ronwood Avenue Manukau, Auckland
2 Kommentare 91 Tage
schließen Whiteboard
schließen Forum
-
'Osi kamata fe'auhi Auckland Tonga
von
L N J
NA'E kamata 'i he uike kuo'osi 'a e fe'auhi 'akapulu Auckland Tonga pea na'e fakahoko ki he mala'e 'akapulu 'i Newlynn pe. 'Oku fakafuofua ki he ngaahi timi 'akapulu kotoa 'e 20 ka 'oku te'eki ke fakapapau'i pe koe kakato pe ia. Ko e timi 'e 13 mei Nu'u sila ni pe pea koe timi 'e 7 mei Tonga.0 Antworten 65 Wochen
Neongo 'oku te'eki ke kakato mai e folau mai e ngaahi timi mei Tonga ka na'e kamata ai pe 'a e fe'auhi ia 'i he Tokonaki kuo'osi. 'I he fe'auhi 'o e uike kuo'osi na'e fepaki ai 'a e timi 'a LAVENGAMALIE pea moe timi 'a HIHIFO pea na'e malohi 'a LAVENGAMALIE 'aki e 15 ki he 11 'a HIHIFO. Ko e timi 'a e LOLO na'e malohi ia 'aki e 16 ki he fo'i 3 pe 'a HAVELU. Ko e CRUSADER na'a nau vevela'i 'a e HIGHLANDER 'aki e 18 ki he 10. Ko e timi ia 'a TOLOA na'a nau malohi poini kinautolu 'i he timi 'a e KAU LEKA MEI MOTU TAU LAHI 'i he 'ikai lava mai e timi ni ki he tau. Ko e timi leva 'a FASI/MA'UFANGA na'a nau kaivevela'i 'e kinautolu 'a e timi MARIST KAUVAI 'aki e kai 35 ki he 3.
Ne 'i ai foki moe ngaahi timi ia ne 'ikai kenau va'inga ka na'a nau bye ki he uike kuo'osi ne kau ai e timi 'a LIAHONA, KOLOMOTU'A, PACIFIC WARDEN, KALI KO MAVAETANGI (HA'ASINI)
'E toki mahino foki 'a e ola fakakatoa kia kinautolu 'oku nau lava mai ki he tau mo kinautolu 'oku 'ikai kenau toe hoko atu 'i he uike ni. Ka 'i he lolotonga ni 'oku lolotonga fakahoko atu 'a e ngaahi va'inga.
Ko 'anepo na'e fakahoko ai 'a e talitali ia 'o e fanau 'akapulu 'a Lavengamalie 'i he 'apiasiasi pe 'o e Tokaikolo 'i Mangere pe. Ko e holo Siasi Uesiliana 'o Otahuhu 'oku nofo taha ki ai 'a e fanau ia mei he timi 'akapulu 'a e Fasi/Ma'ufanga. 'I he'ene mahino ki he lolotonga ni koe timi 'akapulu 'a e Fasi/Ma'ufanga 'oku nau mahina 3 kinautolu 'i Nu'u Sila ni 'a ia 'e hili e tau pea 'e toki fai 'enau ki'i feinga ki ha seniti ke nau foki atu moia.
Fakatauange ko kimoutolu 'oku mou lava 'o fai ha ki'i tokoni pe koha to'oto'o ma'a 'etau longa'i fanau kenau lava atu ki he ngaahi nofotaha 'akapulu moha ki'i to'oto'o. -
Kuo Pekia 'a Tae Lu'isa Kami
von
Nakelo
WALK ON WALK STRONG0 Antworten 66 Wochen
Na'e Pekia 'a Tae Lu'isa Kami 'i he Hengihengi Sapate 17 'o 'Aokosi 2008, ko 'ene pekia 'eni 'i hono ta'u 15. Pea ko e lahi taha 'eni 'i he fanau 'e toko 3 'a Sina 'Aholelei Kami pea mo Taholo Kami 'o Kolomotu'a. Ko e Pekia ko 'eni 'a Tae hili ia ha faingata'a'ia fakaesino 'i he kanisa 'o ne fefainga'aki moe kanisa ki hono fofonga he ta'u 'e 3 pea kuo totau hono sino fakamatelie ki he kanisaa ka ko hono laumalie kuo ne malolo mo fiemalie ki Langi ko hono 'api malu.
Na'e fakahoko hono me'a faka'eiki 'i he po'uli 'o e Efiafi Tusite 19 'o 'Aokosi 2008 'i honau 'api fakafamili 'i Kolomotu'a pea fakaha'ele 'o malanga'i he falelotu Senituli 'i he 3:00 efiafi kimu'a pea toki fakaha'ele 'o telio 'a TAe Lu'isa Kami, 'i he Pulelulu ko hono 19 'o 'aokosi 2008 'i he fa'itoka Telekava 'i Kolomotu'a.
Na'e tataki foki hono malanga'i 'o e me'afaka'eiki 'o Tae 'ehe faifekau ko 'Alifeleti 'Atiola 'aia koe fanau 'a e faifekau ni koe kaungafefine kotoa 'o Tae pea na'e 'a'ahi ma'u pe 'a e faifekau ni 'o fa'a failotu 'ia Tae. Ko e ngaahi Ouau kotoa pe na'e fakahoko he me'afaka'eiki 'o Tae Lu'isa Kami na'a ne fokotu'utu'u kotoa pe 'eni, 'o a'u ki he ngaahi lanu na'a ne faka'amu ke 'ai 'i hono me'afaka'eiki. Lahi foki 'a e fakatumutumu 'a e kakai tokolahi koe lava 'eha ki'i ta'ahine ta'u 15 'o fokotu'utu'u 'o maau hono me'afaka'eiki 'a e ngaahi me'a ke fakahoko 'i hono 'aho pea toki pekia.
Ko e pekia ko 'eni 'a Tae Lu'isa Kami ka 'oku kei mo'ui hono ongo ki'i Tehina ko 'Amelia ta'u 10 pea mo Joy ta'u 4.
Na'e hangee ha holo 'a e lupe ki he 'Ovava 'a e kau 'a'ahi kia Tae he'ene kei 'i he mo'ui faingata'a'ia hono sino 'i he Kanisa, pea koe taha 'o e 'a'ahi na'e me'a ma'u pe 'o 'a'ahi kia Tae ko Pilinisesi Latufuipeka, pea pehee ki he Fale 'o Tupou tokolahi.
Na'e ha'ele hangatonu pe foki 'a 'ene 'Afio Siaosi Tupou V 'o fekita hangatonu pea mo Tae 'i he 'api nofo'anga 'o Tae pea mo fakamonuu 'aki 'a Tae Lu'isa Kami 'a e Metali 'o e Hilifaki Kalauni koe metali faka'ilonga fakalangilangi'i 'o 'ene mo'ui to'a pea mo lotolahi. Pea na'e foaki hangatonu pe he'ene 'Afio kia Tae 'i hono 'api nofo'anga 'i Kolomotu'a, pea na'e tali 'aki pe 'e Tae 'aki 'ene hiva neongo 'ene faingata'a'ia pea na'e tutulu heni 'a 'ene 'Afio. Ko e taha foki 'ene fo'i hiva 'oku 'iloa 'i Tonga koe" Walk on Walk Strong"
Ko e taha foki 'o e ngaahi faka'amu pea mo e kole 'a Tae ki he'ene ongomatu'a pea pekia ke langa mu'a ha falemahaki ke lava 'o fakahoko ai ha ngaahi fekumi fakafaito'o ki he fanau, ke 'oua 'e toe fou ha fanau 'a e hala faingata'a na'a ne foua. Pea kuo pehee mei he famili 'o Tae ko engaahi taumu'a ngaue ia 'oku nau fakakaukau fakafamili na'a malava ke fokotu'u ha kautaha naue ke nau fai, pea 'e fai e ngaahi me'a ia ke fakamanatu'aki 'a Tae 'aia na'a 'aonga ki he hakotupu moe kaha'u 'oe fonua, pea ko e kamata pe 'eni ia ha ngaahi ngaue fo'ou mei he mo'ui 'a Tae.
Bianni mafile'o
-
Teuteu 'o e Hilifaki Kalauni, pea moe talanoa ki Loto Nuku'alofa.
von
Nakelo
Hoko 'a e 'amanaki pea mo e ngaahi teuteu ki he Hilifaki Kalauni koe fakakoloa lahi ki Tonga pea pehee ki he ngaahi famili tokolahi 'ihe 'Otu Tonga.0 Antworten 70 Wochen
Kuo ngatuu 'a e fonua he teuteu ki he Hilifaki Kalauni 'a pongipongi pea 'oku fakaoli he kuo fonu 'a e ngaahi fale talifononga 'i Loto Nuku'alofa pea kuo a'u pe ki he ngaahi 'api nofo'anga 'e ni'ihi na'e ma'u e ki'i ongoongo nounou mei Tonga mei he ngaahi famili 'a e a'u 'a e ngaahi 'api nofo'anga 'e ni'ihi ki he kole 'a e ngaahi famili mei muli ke nau nofo totongi ai he 'aho pe 'e 3 kae $150 tonga ki po 'e taha, pea ko e taha 'eni ia ha ngaahi fakakoloa ki he ngaahi famili 'e ni'ihi.
'Oku tau tui pe 'e ki'i makehe 'a e Hilifaki kalauni ko 'eni mei he ngaahi hilifaki kalauni he kuohili, 'aki pe he kuo maama 'a e fonua he ngaahi 'ilo faka'atamai, pea pehee ki he lotu moe mo'ui fakakalisitiane kuo fu'u maamangia 'aupito ia 'i Tonga pea 'oku tau tui leva 'e ki'i kehekehe leva 'a e ngaahi founga 'e fakahoko'aki 'a e Hilifaki Kalauni 'a pongipongi mei he ngaahi ouau ne fakahoko he kuohili.
Meimei kuo maama e fonua pea 'e ngalingali te tau laka ki mu'a he sivilaise he 'oku ngalingali kuo hanga he'e taimi 'o faka'ilonga'i lahi 'a e liliu 'o e to'utangata he kuo pau ke pule'i he'e taimi 'a e ouau kotoa pe mei he Hilifaki Kalauni ki he ngaahi me'a fakafonua.
Kuo 'ilonga 'aupito foki pea moe mo'oni 'o e ngaahi fepikinga pea moe ngaahi fonua kaunga'api hangee ko Ha'amoa, Fisi 'Uvea etc... he kuo 'osi tu'uta 'i Tonga honau ngaahi hou'eiki lalahi koe faka'ilonga 'o e ngaue fakataha 'i he Lolotonga pea moe ngaahi ta'ata'a na'e fakahoko he hisitolia 'o e kuohili pea 'oku tuku'au mai pe koe mo'oni 'i he'ene ha mai he teuteu 'a e Hilifaki Kalauni. Fakaoli foki he 'oku lava ke tau fiefia aipe koe mahino mo'oni Ko Tonga na'e Pule'anga FakaTu'i mo meimei pule'i 'a e ngaahi 'Otu motu kaunga'api mei ono'aho
Pea 'oku KAU 'A TONGA TAHA 'O E NGAAHI FONUA 'I MAMANI 'OKU MAHALO'I 'OKU FUOLOA TAHA 'ENAU PULE'ANGA FAKATU'I.
Kuo mahino foki kuo fonu moe ngaahi kautaha ongoongo kehekehe 'i Tongatapu mei he ngaahi fonua kehekehe mei mamani koe fiema'u kenau fakakakato 'a hono lekooti mo faitaa'i pea mo talaki ki mamani ke nau 'ilo'i 'a e teuteu ke fai 'i Tonga 'a e Hilifaki Kalauni, pea 'oku 'ilonga 'aupito 'eni mei he lahi 'a e ngaahi kakai mahu'inga kuo nau tu'uta ki Tonga ko e 'uhii koe mahu'inga kiate kinautolu 'a e 'aho mahu'inga koia 'a pongipongi.
Ko e taimi mahu'inga foki 'eni kiate kitautolu 'a e kakai Tonga ke tau l;ava 'o talaki atu ki mamani 'a e Tonga totonu. He'e 'i Tonga 'a e kakai tokolahi (media) pea nau a'utonu 'o fakahoko hangatonu mei he'enau mamata tonu 'a e ngaahi talanoa totonu ma'a Tonga. Pea 'oku tau faka'amu pe 'e hoko 'a e 'aho 'a Pongipongi koe 'aho fakahisitolia pea 'ikai ngata ai ke hoko ia koe 'aho ke si'i ma'u monu'ia ai ha ngaahi famili pea moe kainga Tonga. pEA MAHU'INGA TAHA KE TAU TALAKI AI LEVA KI MAMANI 'A E TONGA TOTONU KA 'OKU 'IKAI KOE TONGA FANONGO TALANOA. The Friendly Islands, the friendly people, Pe koe kakai angafakakaume'a mo 'Ofa!
'Oku tau faka'amu pe ke tau kau kotoa hono lotua pea mo kole ki he Tamai Mafimafi ke fakakoloa 'aki 'apongipongi na ha 'aho Langimalie, ke kei ma'uma'uluta aipe 'a e 'ofa ke ne fakamelino'aki 'a e loto kotoa 'o e kakai 'oe fonua ke lava ke tau a'usia ha 'aho fiefia pea mo fakahisitolia 'ihe melino moe 'ofa 'apongipongi na. 'Ikai ngata ai foki ka ke tau lotua fakataha ki he 'etau Tamai 'i Langi ke NE hanga 'o Tapuekina hotau Tu'i mo 'oange ki ai ha ngaahi Langi lelei ke tataki'aki hono kakai 'i he'ENE hoko koe falalala'anga kakato 'o 'etau tu'i ko Siaosi Tupou 5.
Ke kei monimonuu monitonu 'a 'ene 'Afio Siaosi Tupou 5 pea lakalakai monuu ai pe ho'o pule 'o lauikuonga. 'Ofa ke a'usia he'ene 'Afio Siaosi Tupou 5 ha Hilifaki Kalauni fonu pea taumalingi 'i he fiefia, 'ofa pea monu'ia pea ke laakoefie fuoloa 'a e 'Afiona. Ke kei monu'ia aipe 'a e Kakai 'o Tonga pea moe Tu'i 'o Tonga 'o Lauikuonga. "o
schließen Moderator
schließen Weltempfänger
| ||||||||
| ||||||||
schließen Fotos
-
NEWS FROM USA
(7)
-
NEWS FROM AUSTRALIA
(1)
-
NEWS FROM EUROPE
(1)
-
NEWS FROM NEW ZEALAND
(1)
-
NEWS FROM ASIA
(1)
-
NEWS FROM FIJI
(1)
-
NEWS FROM JAPAN
(1)
-
NEWS FROM LONDON - Old Timers Reunion
(15)
-
NEWS FROM TONGA
(1)
-
United State Of America.
(6)
schließen Video-Box
schließen Kommentare
-
1 Woche her
Beauty Smith
Malo mu'a Vere e si'i fakalea ,
Atu pe ae popoaki Thanksgiving ki he kau memipa ofa ke mou ma'u ha Thanksgiving lelei mo fonu fiefia .. ofa ke tapuakii mai kitautolu he Eiki ..
HAPPY THANKSGIVING EVERYONE.. -
Vere Lafitani Bailey-Pahulu1 Woche herGreetings to you all!! Malo e ngaue mo e faifatongia mai mei he fale fakamafolalea.
'Ofa atu -
1 Woche her
-
My Titanic Red Rose1 Woche herMalo Nakelo Beauty mo Saula
koe matala'i 'akau pe oku ma'u mai ma'a moutolu ofa atu. -
2 Wochen her
-
TBone3 Wochen herMalo e lelei 'ae Tonga kotoa pe 'oku mei he tapa kotoa pe''oku ke fokoutua ai .Koe ki'i ongoongo pe mei Tonga 'Eiki,kuo 'osi tali 'ehe executive committee ki he famili ,maheni moe Tonga kotoa pe kenau lava hake ki he conference room 'i Fa'onelua ,ke nau mamata tonu kihe me'a na'e hoko kihe Princess AHsika lolotonga 'ene toka 'i kilisitahi.Koe ngaahi 'ata 'eni na'e te'eki ai ke tukuange 'ehe government ki tu'a.'Oku kamata hono mamata'i 'i he 4:30 Falaite 13 'o Nov.'E lava hano toki 'oatu hono fkikiiki he lava hono hulu'i 'oe me'a na'e hoko .'ofa ke mou ma'u 'a e nonga 'a hotau 'Eiki ko Sisu Kalaisi he fk'osinga 'oe uike ni.'Ofa atu kia kimoutolu hono kotoa pe,,,mou me'a a
-
Beauty Smith3 Wochen herFakaofoofa ae ta 'a TBone.. ofa lahi atu .. malo sii lava mai pea pehe kia DJ ofa ke mou ma'u ha uike foou fiefia mo fonu he monu'ia .. ofa lahi atu .. God bless us all ..
-
4 Wochen her
-
Dj Stan4 Wochen herkataki ka koeku kii fie ilo pe koe mooni kuo mate e Tui i China????
-
TBone4 Wochen her'Ofa atu ki he kau 'omai ongoongo hono update mai
haahaa,,,mhk,,,,Ko e ongoongo pe 'ena ki homau feitu'u ni.. -
6 Wochen her
Beauty Smith
Malo mu'a lelei kau fai niuse oe Tonga niusi
pea pehe kihe kau memipa ofa ke mou ma'u ha uike foou fiefia mo nonga
ofa lahi atu .. -
Fililangi N8 Wochen herMALO MUA LAUMALIE LELEI FEFINE KO ENI FUOLOA FEPULINGAKI ATUNGA IA ETAU FEINGA PAU PE KE PEHE MOU FEFE HAKE FAMILI MAU SAI PE MALO SIO FIE ADD MAI KII PEESI MASIVA MO TAE ILOA NI TOKI AFE MAI HA FAINGA MALIE KTAU NEWS KOE PASI LAKEPA ENI OKU TUU NAU LUE LALO HE HE
-
S H A K9 Wochen herRYT 4 LYF...........
SAMOA ALDAY!!!!!!! -
10 Wochen her
-
My Titanic Red Rose11 Wochen herMalo taulava famili
oku lahi e ngaahi News mei hoku tuliki ka kou pau ke mou totongi au kau toki tuku atu
ofa atu ka moutolu kotoa.
-
12 Wochen her
NIulala Va'Ivaka
malo mu'a lelei 'ae feitu'u ni,koe tu'u mai pe ke oatu e ki'i fo'i apele kanata ko ena ke mou fakamokomoko atu 'aki pea malo mu'a e faifatongia...ofa lahi atu kiate kimoutolu hono katoa
-
Beauty Smith12 Wochen herKataki teeki ma'u atu ha ongoongo mei ho mau tuliki .. mau kei longonoa he ngaahi 'ahoni .. ofa lahi atu ..
-
12 Wochen her
-
12 Wochen her
Beauty Smith
Malo mu'a Ms. Toa e lava mai
ngali pe ia mo koe koho'o 'asi fklata sio atu 'ae kau memipa kia koe
malo sii afe mai pea malo ma'u Chocolate.. ke ma'u he kau memipa ke lele ho nau suka ai ki olunga
ofa atu ka koe pea ofa keke ma'u ha aho fiefia mo monu'ia .. God bless..
-
My Titanic Red Rose13 Wochen heroiaueee famili he ikai pe ta'e iai ha loki ia te tau hala he fe sio faki mei ai ee
te mou tangi moutolu heku ta'e asi ke fai ha foi me'a ke mou ma ai
oiaueee Beauty malo hono efi mai au ki heni ofa lahi atu ki he taha kotoa mei he loki ni.
























To Tae's Family,
Vai 'O Fafine 0 AntwortenKuo 'ela atu 'a e kii fefine to Tae 'i Palataisi, tau'ataina mei he mamahi mei he kanisa. Koeha 'a e kanisa mo e langa, 'oku ikai pe ke lava ia 'o ala ki he laumalie 'o TAE.
'Ofa atu.
Manusiu Mafile'o mei Niukasa, Kolomotu'a.
'OFA ATU KI A SINA PEA MO TAHOLO KAMI moe famili kotoa mei he TONGA NEWS Moderators
Nakelo 0 Antworten